Starenje i mentalno zdravlje
Oko 20% starijih osoba ima izazove u mentalnom zdravlju . Izazovi u mentalnom zdravlju starijih osoba naješće ostaju neprepoznati od strane kako sistema, tako i samih starihih osoba i njihovih porodica, što negativno utiče na njihovu dobrobit, zdravlje i kvalitet života. Kako globalno stanovništvo ubrazno stari, pravovremeni razvoj odgovora na izazove za mentalno zdravlje starijih sve je važniji .
Naime, sa sterenjem, osobe mogu da dožive različite promene, kako biološke, tako i socijalne, koje utiču negativno na njihovo mentalno zdravlje. Starenje često dovodi do ograničenja u učešću starijih osoba u društvenim aktivnostima i aktivnostima koje za njih bile značajne, kao i do gubitka bliskih osoba, smanjenju socijalne mreže i usamljenosti. Isto tako starije osobe se često suočavaju i sa opadanjem fizičkih sposobnosti, povećanjem stepena zavisnosti od drugih u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, stigmatizacijom i diskriminacijom, što sve može voditi do socijalne izolacije i isključenosti. Sa starenjem javljaju se i hronične bolesti, koje su nekada praćene hroničnim bolom, kao i biološkim promena koje mogu da ometaju kognitivne sposobnosti osobe. Uzimanje veće količine lekova i većih doza lekova kod starijih osoba mogu da izazovu i propratne pojave kao što su vrtoglavice, gubitak apetita, opšta slabost, bezvoljnost i konfuzija, a koji otežavaju funkcionisanje i mogu da izgledaju kao mentalni poremećaji.
Naječšće se kod starijih osoba javlja depresija, koja pogađa 7% starijih osoba . Sa anskioznim poremećajima suočava se oko 4% starijih osoba, a oko 1% sa zloupotrebom supstancija . Isto tako, oko 6% starijih osoba, odnono 55 miliona živi sa demencijom . Starije osobe isto tako imaju najveću stopu suicida u odnosu na ostale starosne grupe, a posebno stariji od 85 godina. Ipak, mentalni poremećaji kod starijih su najčešće ne treitraju, pa dve trećine starijih sa mentalnim poremećajima nemaju terapiju niti podršku .
Ukoliko se posmatra zastupljenost depresije na osnovu skala za samoprocenu, istraživanja ukazuju na još veći broj starijih koji ima depresivne simptome različitog intenziteta. Tako se učestalost depresivnih simtpoma kod osoba se kreće od 18% u Danskoj do 37% u Španiji . Kada govorimo o dostupnosti zdravstvene zaštite osobama sa depresivnim simptomima, istraživanje iz UK ukazuje da čak 85% osoba koje imaju depresivne simptome, nisu imali kontakt sa zdravstvenim službama.
Izazovi u mentalnom zdravlju starijih osoba utiču negativno na same starije osobe, ali i društvo. Osim što mentalni poremećaji deluju negativno na kvalitet života starijih osoba, dodatno umanju sposobnost starijih da obavljaju svakodnevne aktivnosti i ubrzavaju progresiju drugih bolesti. Na taj način osim što fizičko zdravlje ima uticaj na mentalno zdravlje, i mentalni poremećaji dodatno negativno utiču na fizičko zdravlje. Zbog toga, netretirani mentalni poremećaji kod starijih povećavaju korišćenje resursa sistema zdravstvene zaštite, dužinu hsopitalizacije starijih osoba kao i perioda oporavka i troškove lečenja i brige . Na primer, procena troškova demencije koja je izvršena u UK 2014. godine, ukazuje da na godišnjem nivou demencija košta £32,250 po osobi, odnosno £26.3 milijardi, što je oko 0.8% GDP-a.
Koliko starijih u Srbiji ima izazove u mentalnom zdravlju?
Analizom publikacija koje se odnose na mentalno zdravlje starijih osoba u poslednjih deset godina, identifikovana su dva istraživanja koja su sprovedena na dovoljno velikom uzorku i adekvatnom metodologijom. Podaci iz 2013. godine, dobijeni kroz EHIS (European Health Intervienj Survey) na uzorku od 3540 starijih ispitanika i ispitanica, uz primenu skale PHQ-8, koje je realizovao Instut za javno zdravlje ukazuje da je 34% starijih imalo simptome depresije, od kojih je kod 13% identifikovana depresivna epizoda . Istraživanje IDEAS-a, na uzorku od 800 starijih ispitanika i ispitanica, iz 2021. godine ukazuje da 38% starijih ima izazove sa mentalnim zdravljem na osnovu skale MHI-5 . U okviru istog istraživanja, na osnovu primene skale DASS-21 identifikovano je da su depresivni simptomi prisutni kod 41% starijih, dok se sa povišenom anksioznošću suočava 50% starijih osoba. Ozbiljna i veoma ozbiljna depresija identifikovana je isto tako kod 13% starijih. Iako podaci nisu direktno uporedivi, ukazuju na stabilnu procenu od 13% starijih koji se suočavaju sa derepsijom, kao i na moguće povećanje deprersivnih simptoma kod starijih usled pandemije COVID-19. Ovi podaci ukazuju na veoma visoku izloženost starijih depresiji i anksioznosti, što Srbiju svrstava u jednu od nacija sa najvećim procenom depresije među starijim osobama u Evropi.
Iako ne postoje podaci o pristupu zdravstvene zaštite za osobe sa izazovima u mentalnom zdravlju, dostupni podaci ukazuju na otežanu pristupačnost sistema zdravlja za starije osobe. Dok je pre pandemije COVID-19 ukupno 19% starijih imalo izazove da koristi usluge zdravstvene zaštite, tokom pandemije ovaj procenat je porasta na 33% . Dostupni podaci ukazuju i na značajan uticaj zdravstvenog stanja na učešće starijih u zajednici. Podaci introživanja koje je UNFPA sproveo 2021. godine u Srbiji ukazuje da 42% ima izazove da učestvuje u životu zajednice zbog izazova u mentalnom i fizičkom zdravlju, od čega skoro četvrtina često ili sve vreme (23%) .
Pravci razvoja odgovora na izazove u mentalnom zdravlju starijih osoba
Kako bi se unapredio odgovor na izazove u mentalnom zdravlju starijih potrebno je provo adresirati izazov niske stope identifikacije mentalnih poremećaja kod starijih osoba. U tom smislu potrebno je uložiti napore u razvoj sistema ranog prepoznavanja i dijagnostifikovanja mentalnih poremećaja. Ovo uključuje kako rad sa zajednicom i porodicama starijih osoba, u cilju smanjenja stereotipa i unapređenja prepoznavanja simptoma mentalnih poremećaja, obzirom da se simptomi depresije često percipiraju kao normalan tok starenja, tako i sa zdravstvenih radnika na razvoju kompetencija. Treninzi treba da se organizuju i za pružaoce usluge socijalne zaštite, kao i sve druge osobe koje pružaju podršku starijima. Kako najveći teret nege pada na neformalne negovatelje, potrebno je da se uspostave mehanizmi podrške neformalnih negovatelja. Naime, kod čak 80% starijih osoba simptomi depresije se mogu uspešno tretirati. Isto tako, potrebno je raditi i na podizanju svesti samih starijih osoba, koji često izbegavaju da prijave probleme, posebno ukoliko se plaše da će zbog toga izgubiti nezavisnost. Isto tako, potrebno je raditi na razvoju prevencije mentalnih poremećaja i izolacije, odnosno stvaranju uslova za zdravo starenje.