Uzimanje malih doza aspirina (od 75 do 100 mg) svakoga dana može uticati na smanjenje rizika nastanka srčanog ili moždanog udara, ali se ne smatra bezbednim za svakoga. Kada rizik od nastanka štetnih posledica uzimanja leka može da bude veći od potencijalne koristi i da li je uzimanje aspirina dobar izbor za Vas? Kada se uzima, aspirin u ovim dozama, može da ima ulogu u primarnoj prevenciji, kada ga uzimaju osobe koje nikada nisu imale srčani ili moždani udar, kardiohirušku operaciju ugradnje bajpasa ili intervenciju ugradnje stenta ili suženje odnosno začepljenje arterija.
Primena aspirina u ovim slučajevima je i dalje tema debata i postoje različliti stavovi o tome da li je koristan ili ne. Druga primena je u tzv. sekundarnoj prevenciji kada se uzima nakon srčanog ili moždanog udara i kod postojanja vaskularnih oboljenja, kada je njegova primena nedvosmisleno korisna i preporučuje se. Ove, 2022. godine, nakon 6 godina, američka agencija United States Preventive Service Task Force je donela nove preporuke za uzimanje malih doza aspirina. Oni preporučuju da, u slučaju uzimanja asprina u primarnoj prevenciji, njega mogu da uzmu osobe starosti od 40 do 59 godina kod kojih je desetogodišnji rizik nastanka kardiovaskularnih oboljenja 10% ili veći.
Desetogodišnji rizik od nastanka kardiovaskularnih oboljenja se može jednostavno izračunati i on najviše zavisi od načina ishrane, gojaznosti, fizičke aktivnosti, pušenja i korišćenja alkohola. Istovremeno se ne preporučuje uzimanje aspirina kod osoba starijih od 60 godina (osim u slučaju sekundarne prevencije) zbog postojanja povećanog rizika nastanka krvarenja [2]. Studije su pokazale da više od jedne trećine Amerikanaca starijih od 40 godina uzima svakodnevno aspirin, dok je taj procenat kod osoba starijih od 70 godina čak 45% [3]. Svakako, pre odluke da li da uzimate aspirin ili ne, potrebno je da se posavetujete sa svojim lekarom.
[1] US Preventive Services Task Force, Davidson, K. W., Barry, M. J., Mangione, C. M., Cabana, M., Chelmow, D., Coker, T. R., Davis, E. M., Donahue, K. E., Jaén, C. R., Krist, A. H., Kubik, M., Li, L., Ogedegbe, G., Pbert, L., Ruiz, J. M., Stevermer, J., Tseng, C. W., & Wong, J. B. (2022). Aspirin Use to Prevent Cardiovascular Disease: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA, 327(16), 1577–1584. https://doi.org/10.1001/jama.2022.4983
[2] Gaziano, J. M., Brotons, C., Coppolecchia, R., Cricelli, C., Darius, H., Gorelick, P. B., Howard, G., Pearson, T. A., Rothwell, P. M., Ruilope, L. M., Tendera, M., Tognoni, G., & ARRIVE Executive Committee (2018). Use of aspirin to reduce risk of initial vascular events in patients at moderate risk of cardiovascular disease (ARRIVE): a randomised, double-blind, placebo-controlled trial. Lancet (London, England), 392(10152), 1036–1046. https://doi.org/10.1016/S0140-6736(18)31924-X
[3] Boakye, E., Uddin, S., Obisesan, O. H., Osei, A. D., Dzaye, O., Sharma, G., McEvoy, J. W., Blumenthal, R., & Blaha, M. J. (2021). Aspirin for cardiovascular disease prevention among adults in the United States: Trends, prevalence, and participant characteristics associated with use. American journal of preventive cardiology, 8, 100256. https://doi.org/10.1016/j.ajpc.2021.100256
